Onkolog: Molim ljude starije od 50 godina da ovaj pregled obavezno obave

"Za muškarce i žene starije od 50 godina, najvažniji prvi korak u prevenciji raka jest razumijevanje vlastitog rizika“, kaže dr. Elias Obeid, medicinski direktor Instituta Hennessy za prevenciju raka i primijenjenu molekularnu medicinu pri onkološkom centru John Theurer u okviru sustava Hackensack Meridian.

Na temelju procjene rizika liječnici izrađuju personalizirani plan probira, koji pacijentu i njegovu liječniku služi kao vodič prema najučinkovitijem planu preventivnih pregleda, prenosi Nova.rs.

Probir najčešće podrazumijeva redovite testove u određenoj dobi, poput mamografije kod žena. Ipak, dr. Obeid, koji ima više od 20 godina iskustva u liječenju pacijenata, smatra da bi svi stariji od 50 godina trebali obaviti određene preglede, ako to već nisu učinili, te ih nastaviti u skladu s individualnim rizikom i savjetima liječnika.

Najvažniji pregled nakon 50. godine

Dr. Obeid ističe da bi osobe starije od 50 godina trebale usvojiti naviku redovitog pregleda kože radi otkrivanja raka kože.

"Rak kože je najčešći oblik karcinoma. Kada se otkrije i liječi na vrijeme, u velikom je postotku izlječiv“, navodi on.

Procjene pokazuju da će otprilike jedna od pet osoba dobiti dijagnozu raka kože do 70. godine. Iako ovaj karcinom može biti smrtonosan, s oko 8.000 smrtnih slučajeva godišnje, petogodišnje preživljenje iznosi čak 99 posto ako se otkrije u ranoj fazi.

Za razliku od mamografije ili kolonoskopije, ne postoje univerzalne smjernice za profesionalne preglede kože u općoj populaciji. Ipak, mnogi liječnici preporučuju redovite samopreglede i godišnji pregled kod zdravstvenog djelatnika, osobito osobama koje imaju čimbenike rizika, kao što su dugogodišnje izlaganje suncu, svijetla put ili obiteljska povijest raka kože.

Kako izgleda probir raka kože

Probir podrazumijeva samostalne i kliničke preglede. Cilj je uočiti nove, neobične ili promijenjene madeže, rane ili druge izrasline koje bi mogle upućivati na rak kože.

Tri najčešća oblika raka kože su bazocelularni i planocelularni karcinom, koji se najčešće javljaju na dijelovima tijela izloženima suncu poput glave, vrata i ruku, ali mogu nastati bilo gdje, zatim melanom, čiji su čimbenici rizika brojni madeži i obiteljska povijest u prvom koljenu, kao i limfom kože, koji nastaje iz stanica imunološkog sustava, pri čemu je dob jedan od čimbenika rizika.

Preporuka je da se samopregled kože obavlja jednom mjesečno. Važno je obratiti pozornost na nove promjene, promjene u veličini, obliku ili boji postojećih madeža, kao i na promjene koje svrbe, krvare ili izgledaju drukčije nego ranije.

Ako primijetite sumnjive promjene, potrebno je javiti se dermatologu, koji će pregledati cijelo tijelo i procijeniti jesu li potrebne dodatne dijagnostičke procedure. I izabrani liječnik tijekom redovitih pregleda može uočiti promjene i uputiti pacijenta dermatologu.

Još dva pregleda koja ne treba preskakati nakon 50. godine

Uz pregled kože, dr. Obeid naglašava važnost probira za kolorektalni karcinom i rak pluća.

Probir za kolorektalni karcinom omogućuje otkrivanje prekanceroznih polipa i ranog stadija raka debelog crijeva ili rektuma te je važan i za prevenciju i za rano otkrivanje bolesti.

Prema preporukama, osobe prosječnog rizika trebale bi obaviti kolonoskopiju svakih 10 godina počevši od 45. godine, dok se kod osoba s povećanim rizikom probir započinje ranije. Kolonoskopija podrazumijeva pregled cijelog debelog crijeva. Postoje i manje invazivne metode, poput godišnjih testova stolice ili CT kolonografije svakih pet godina. Ako alternativni test pokaže abnormalnosti, nužna je kolonoskopija.

Probir za rak pluća također može spasiti život. Ovaj pregled obavlja se pomoću niskodozne kompjutorizirane tomografije prsnog koša, koja omogućuje otkrivanje ranih znakova bolesti.

Rak pluća vodeći je uzrok smrtnosti od malignih bolesti, a probir se preporučuje osobama s visokim rizikom. Prema preporukama Američke radne skupine za preventivne usluge, godišnji pregled trebaju obavljati osobe u dobi od 50 do 80 godina koje imaju povijest pušenja od najmanje 20 pak-godina, što znači kutiju dnevno tijekom 20 godina, koje i dalje puše ili su prestale u posljednjih 15 godina.

U nekim slučajevima preporuke vrijede i za osobe koje su prestale pušiti prije više od 15 godina. Rano otkrivanje, prije pojave simptoma, omogućuje učinkovitije liječenje i bolje ishode.